Da su hrvatski srednjoškolci slučajno u svibnju polagali pravu državnu maturu, pola ih ne bi zadovoljio. Znanje se vrednovalo na dvije razine; viša je odgovarala gimnazijskom programu, a niža programu ostalih četverogodišnjih škola. U protekle dvije godine učenici su na nacionalnim ispitima bili prosječni, ali nikada tako loši kao sada. Ove godine srednjoškolci su ispitima prišli ležernije jer su znali da neće polagati državnu maturu, pa stručnjaci smatraju da su tek ovogodišnji rezultati realni pokazatelj stanja u školstvu. Prosječna je prolaznost u matematici na nižoj razini 32,07, a na višoj 41,24 posto. Iz hrvatskog jezika prolaznost je na nižoj razini 51,16, a na višoj 63,34 posto. Najbolje znanje učenici su pokazali iz francuskog jezika: prolaznost je 61,79 posto, dok se iz njemačkog i engleskog vrti oko 50 posto.