Da su hrvatski srednjoškolci slučajno u svibnju polagali pravu državnu maturu, pola ih ne bi zadovoljio. Najlošije su prošli iz matematike, a nisu se iskazali ni u poznavanju hrvatskog.
Znanje se vrednovalo na dvjema razinama; viša je odgovarala gimnazijskom programu, a niža programu ostalih četverogodišnjih škola.
Iako čak 70 posto učenika iz matematike plaća instrukcije, prosječna je prolaznost na nižoj razini 32,07, a na višoj 41,24 posto.
Iz hrvatskog jezika prolaznost je na nižoj razini 51,16, a na višoj 63,34 posto.
Najbolje znanje učenici su pokazali iz francuskog jezika: prolaznost je 61,79 posto, dok se iz njemačkog i engleskog vrti oko 50 posto.
Najnovije podatke o uspjehu učenika trećeg razreda Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje u utorak je dostavio školama, uz zabranu objavljivanja, a I. zagrebačku gimnaziju, koja je objavila podatke, Centar je čak natjerao da ih ukloni.
U protekle dvije godine učenici su na nacionalnim ispitima bili prosječni, ali nikada tako loši kao sada.
Ove godine srednjoškolci su ispitima prišli ležernije jer su znali da neće polagati državnu maturu, pa stručnjaci smatraju da su tek ovogodišnji rezultati realni pokazatelj stanja u školstvu.
"Rezultati su loši već tri godine. Sustav nam je u potpunom kaosu. Ovi podaci najbolje govore o krahu projekta državne mature. Krajnje je vrijeme da Primorac i ekipa odstupe", komentirao je Zlatko Šešelj, ravnatelj privatne klasične gimnazije u Zagrebu.
Da je stanje alarmantno, posebice što se tiče znanja iz matematike, smatra i pedagog prof. dr. Zlatko Miliša, profesor na Zadarskom sveučilištu.
"Obrazovanje izgubilo svoj obraz. Mi danas govorimo o zemlji znanja u kojoj je nacionalni heroj Hamdija iz Big Brothera", rekao je Miliša Jutarnjem.
trosjed 
gamebox 
chat 
forum 
freemail 
registracija korisnika 
Sva prava pridržana.
Uvjeti korištenja.
Marketing.
Impresum.
